Adaptogeni: drevna medicina za moderna vremena

Adaptogeni su biljke i gljive koje pomažu tijelu da se prilagodi stresu, balansira hormone i podrži prirodne procese ozdravljenja. Među njima posebno se ističe maca, poznata i kao “zlato Anda”, korijen koji stoljećima hrani tijelo i duh. U ovom tekstu otkrivamo što su adaptogeni, zašto su važni u modernom svijetu i kako maca može postati vaš saveznik u očuvanju vitalnosti i ravnoteže.

Danas svi mediji i društvene mreže bruje o Wellbeingu/ Wellnessu. Wellness nije tek praksa koju usvajamo, niti stanje kojem težimo, on je zapravo kozmos u kojem prebivamo. 

Wellbeing je sveobuhvatno ozračje koje prožima emocionalno, intelektualno, tjelesno i duševno postojanje. Naš osjećaj dobrobiti nije uvjetovan isključivo mindsetom, nego je utkan u nevidljive niti koje nas povezuju s ljudima oko nas, s ritmom prirode, s nama samima. U tom živom organizmu zdravlja i ozdravljenja gdje su metamorfoze stalne poput izmjene godišnjih doba postoji mudrost stara tisućljećima, koja upravo danas pronalazi svoj novi izraz. Govorimo o mudrosti biljaka. 

Živimo u iluziji autonomije i kako je prekinuti

U istočnjačkim healing tradicijama čovjek je zamišljan kao mikrokozmos svemira, on sastavljen od istih sila koje upravljaju svijetom. Daoizam, primjerice, vidi ljudska bića kao djeliće jedinstvenog, neprekinutog kontinuuma, Daoa, koji istodobno postoji unutar i izvan nas. 

U tim je tradicijama tijelo bilo neraskidivo povezano s umom, a čovjek s prirodom, a tek je zapadnjačka misao kasnije uspostavila iluziju odvojenosti, vjerujući da smo neovisni sustavi, oslobođeni osnovnih potreba prirode. 

Ta iluzija autonomije, vođena egom i žudnjom za nepobjedivošću, odvela nas je daleko od izvornog balansa, toliko daleko da smo počeli zagađivati vlastiti dom, te da konstantno zaboravljamo da život nije statičan, već dinamičan odnos između unutarnjeg i vanjskog svijeta.

Kako ponovno uskladiti ritam života s ritmom prirode.

U svijetu koji nas svojim tempom tjera da zaboravimo na tu povezanost, biljke i gljive koje su stoljećima njegovali šamani, liječnici i mudraci različitih kultura postaju naši saveznici u učenju kako ponovno uskladiti ritam života s ritmom prirode.

Poriv da se vratimo medicini biljaka simbol je dubljeg procesa. Čovječanstvo se, nakon stoljeća udaljavanja, počinje vraćati svojim izvorima. U tijeku je preporod, a uloga biljnog svijeta postaje sve značajnija. Obnavlja se most između čovjeka i prirode, most koji nam omogućava pristup području našeg porijekla i zemlji, odnosno prirodi.

Biljne medicine nisu ovdje samo da bi nam pružile hranu, zaklon i zaštitu od bolesti. Njihova je svrha mnogo veća jer nas podsjećaju na izvorno stanje svijesti koje je na Zemlji postojalo tisućljećima. Fitoterapija je medicina pripadnosti, portal kroz koji čuvamo živim onaj sveti aspekt našeg izvora.

Povijest adaptogena: drevne kulture i biljna mudrost

Od najranijih civilizacija čovjek je u biljkama prepoznavao više od pukih izvora hrane, one su bile lijek, učitelj i most prema svijetu nevidljivog. U ajurvedskoj tradiciji Indije biljke poput ašvagande i tulsi koristile su se za postizanje ojas, vitalne životne energije koja čuva tijelo od bolesti i iscrpljenosti. Tradicionalna kineska medicina govorila je o qi-ju, energiji koja teče kroz meridijane, a adaptogeni poput ginsenga i reishija pomno su birani kako bi ojačali tu unutarnju snagu i podržali dugovječnost.

U kulturama Sibira i sjeverne Europe rhodiola je bila saveznik u borbi protiv oštrih klimatskih uvjeta, dok su u južnoameričkim Andama šamani koristili macu kako bi povećali izdržljivost, plodnost i otpornost tijela na stres visinskih predjela. Te biljke nisu bile izolirane supstance, one su dio holističkog razumijevanja čovjeka kao bića u stalnoj međuigri s prirodom, zajednicom i kozmosom.

Što su točno adaptogeni?

Adaptogeni su skupina biljaka i gljiva koje pomažu tijelu da se prilagodi (lat. adaptare) fizičkim, emocionalnim i biokemijskim stresorima. Njihova posebnost leži u tome što ne djeluju jednolično, nego inteligentno podržavaju ravnotežu. Tako na prijmjer, ako je razina hormona stresa povišena, smanjuju je, ako je preniska, mogu je potaknuti. Ta sposobnost modulacije čini ih jedinstvenima u biljnom svijetu.

Zašto su nam potrebni adaptogeni?

U suvremenom svijetu, gdje su stres, iscrpljenost i kronična upala postali svakodnevica, adaptogeni se pojavljuju kao prirodni saveznici. Oni:

• podržavaju otpornost organizma na fizički i emocionalni stres,
• balansiraju hormone,
  
• jačaju imunološki sustav,
  
• povećavaju energiju bez stimulativnog učinka kofeina,
  
• usporavaju proces starenja poticanjem unutarnje regeneracije.

Adaptabilnost i bolest: moć prilagodbe

Bolest se često javlja kao znak rigidnosti, nemogućnosti tijela i uma da odgovore na zahtjeve okoline i unutarnje promjene. U prirodi, život je održiv zahvaljujući neprekidnom procesu prilagodbe. Kada taj mehanizam u nama oslabi, dolazi do disbalansa i iscrpljenosti.

Adaptogeni djeluju poput mosta koji vraća tijelo u njegovu urođenu sposobnost prilagodbe. Umjesto da se bore protiv simptoma, oni jačaju naš unutarnji kapacitet za otpornost. U tome leži njihova moć: podsjećaju nas da zdravlje nije statično stanje, već stalno kretanje, prilagodba i sklad između unutarnjeg i vanjskog svijeta.

Zato smo i u svoju ponudu uvrstili macu, adaptogen iz srca Anda, poznatu po svojoj sposobnosti da njeguje tijelo i duh.

Dok ćemo u nadolazećim tjednima detaljno istraživati njezine dobrobiti, ali i dobrobiti ostalih adptogena, donosimo kratki uvod u to zašto ova biljka već tisućljećima zauzima posebno mjesto u tradicijama i životima ljudi koji su znali kako uskladiti svoj ritam s ritmom prirode.

Maca: zlato Anda i biljka prilagodbe

Na visinama peruanskih Anda, gdje zrak postaje rijedak, a klimatski uvjeti surovi, raste biljka koja je stoljećima bila saveznik lokalnih zajednica. Lepidium meyenii, poznata kao maca,  simbol je otpornosti. Drevni su je narodi koristili kako bi povećali izdržljivost, podržali plodnost i pomogli tijelu da izdrži izazove života na visinama od preko 4000 metara.

Maca je danas poznata kao adaptogen, biljka koja pomaže tijelu da se prilagodi stresorima. Njena sposobnost djelovanja na hipotalamus-hipofizu-nadbubrežnu os (HPA os) i moduliranja hormona čini je posebno vrijednom u suvremenom svijetu, gdje stres često narušava ravnotežu našeg organizma.

Znanost o maci

Brojna istraživanja potvrđuju ono što su Andski šamani znali stoljećima. Maca može:

• pomoći u regulaciji hormona, posebno kod žena u perimenopauzi i menopauzi (povećanje razine estrogena i smanjenje simptoma poput valunga i promjena raspoloženja)
  
• povećati energiju i izdržljivost, djelujući bez stimulativnog učinka poput kofeina
  
• podržati reproduktivno zdravlje i kod žena i kod muškaraca, uključujući poboljšanje libida i kvalitete spermija
  
• jačati otpornost na stres, balansirajući razine kortizola i podržavajući nadbubrežne žlijezde
  

Kako maca djeluje?

Maca ne sadrži fitohormone (biljne estrogene), već bioaktivne spojeve poput macamida i macaena koji prirodno podržavaju endokrini sustav. Njeno djelovanje je blago, ali kumulativno, a najbolje rezultate donosi kroz kontinuiranu, svakodnevnu upotrebu.

Maca kao suvremeni adaptogen

Maca je suptilan, ali snažan saveznik. Možemo je konzumirati u obliku praha dodanog u smoothieje, jutarnje zobene pahuljice ili napitke, ili u obliku kapsula. Nas posebno veseli Matcha Maca Latte koji spremamo svaki dan.  Njezin blago orašasti, karamelizirani okus podsjeća nas da biljke nisu samo lijek, nego i način da se usidrimo, da se vratimo tijelu, prirodi i ritmu koji smo nekad poznavali.