Knjiga nade: Što znači imati nadu u svijetu koji se suočava s neprekidnim izazovima?

Nada je tema o kojoj smo nedavno raspravljali na sastanku našeg Materia Book Cluba. U društvu inspirativnih žena, razgovarale smo o knjizi Knjiga nade: Promišljanja za izazovna vremena. Knjiga je transkript inspirativnog razgovora između Jane Goodall i Douglasa Abramsa. Glavna je tema nada u suvremenom društvu. 

Što znači imati nadu?

Jane Goodall u knjizi ističe da nada nije samo pasivni optimizam, već duboka snaga koja pokreće na djelovanje. Nada, kako ju Jane vidi, nije jednostavno vjerovanje da će sve ispasti dobro. Ona je, prije svega, aktivna sila. Nada nas vodi prema mudrim odlukama, usmjerenim na očuvanje života na Zemlji. Time čuvamo i svoj život.

Knjiga je podsjetnik da "Prava mudrost zahtijeva da mislimo glavom, ali da razumijemo srcem". Bez nade, čovječanstvo bi se moglo izgubiti u vlastitom kaosu.

Što je sve članice Materia book cluba priviklo Jane? Zasigurno je to njezina nevjerojatna karijera i doprinos znanosti. Ali ono što nas je nadahnulo je neslomljiva nada u ljude i prirodu koju Jane Goodall živi. Upravo je nada utkana u svaku stranicu ove knjige. 

Energetska povezanost s prirodom

Sve članice Materia Book Cluba složile su se u jednom. Knjiga najviše inspirira načinom na koji se Jane Goodall kreće kroz svijet. Način na koji ona vidi mudrost prirode kroz cijeli spektar postojanja, od čovjeka do kozmosa. Ona vidi energiju veću od naše vlastite. Naš najveći doprinos toj energiji je poniznost da je prepoznamo i sposobnost da nas inspirira. Ta energija potiče na djela koja ispunjavaju naše ljudske živote ljepotom i smislom.

Neslomljiv duh Jane Goodall proteže se kroz cijelu knjigu. Pored njenih četiri temeljna razloga za nadu (Čudesan ljudski intelekt, Otpornost prirode, Moć mladih ljudi i Nesalomljivi ljudski duh), dodajem i peti - ljudi poput Jane Goodall. To su oni koji u hotelu u višemilijskom gradu mogu gledati kroz prozor i vidjeti ispod betona onu našu dobru zemlju. Zamisliti umjesto gužve i buke automobila cvrkut ptica. Velika stabla koja smanjuju temperaturu i čiste zrak koji udišemo. To su oni ljudi koji i u najvećem kaosu mogu vidjeti krajnje blagostanje. Oni koji djeluju da pronađu rješenje. 

Kako mladi donose nadu?

Knjiga Nade za svaku od nas bila je nešto drugo. Za neke, bila je podsjetnik na moć mladih. Njih danas često kritiziramo i marginaliziramo. Podsjetnik da su mladi, u mnogim slučajevima, nositelji nade. Oni svijet vide na hrabriji i moralniji način. Oni su ti koji žele ispraviti našu štetu, a mi bismo ih trebali ohrabrivati. 

Naša uloga u očuvanju prirode

Za neke od nas, Knjiga nade je bila poziv da promislimo o roditeljstvu i načinu na koji odgajamo svoju djecu. Da li ih odgajamo da postanu hrabri i puni nade? Da li vjeruju da mogu promijeniti svijet? Ili smo previše zaštitnički? Pružamo li im dovoljno slobode koja se manifestira kroz tu našu bezgraničnu ljubav? Tu smo došle do važnog podsjetnika, da upravo prava ljubav podrazumijeva i potpunu slobodu. Ako nekoga zaista volimo, onda ga puštamo da slobodno pronalazi svoju sreću, u nadi da smo i mi dio te sreće. Ako zaista volimo život pustit ćemo prirodu da se obnovi. Zdrav međuljudski odnos podrazumijeva ljubav i slobodu. Zdrav život podrazumijeva zdravu prirodu i zdrav planet.

“I ja se borim na svoj način, i ja imam taj nesalomljiv duh.”

Jedna od najhrabrijih članica book cluba vidjela je sebe u nesalomljivom duhu Jane Goodall. Potakla je i druge da promijene perspektivu. I njezin duh bio je nesalomljiv. S hrabrošću, rekla je: "I ja se borim na svoj način, i ja imam taj nesalomljiv duh." 

Razgovor nas je potaknuo na razmišljanje o tome. Svakodnevne odluke i mali koraci mogu imati velike posljedice. Jane svake godine odlazi na rijeku Platte da promatra migraciju ptica. I mi bismo trebali tražiti načine da se povežemo s prirodom. Svako promatranje, sadnja stabla ili recikliranje pomaže očuvanju našeg planeta.

U tom smislu, nada nije apstraktan pojam. Ona se nalazi u svakodnevnim gestama. Svaka naša akcija ima vrijednost. Razgovor s prijateljima o očuvanju prirode. Sadnja biljaka u vrtu. Podrška lokalnoj ekološkoj inicijativi. Jane je svojim radom dokazala da nada nije pasivna. Ona je aktivna sila koja nas potiče da činimo dobro za sve.

Snaga nade koja pokreće svijet

Za Jane Goodall, nada je snaga koja pokreće – ali ne bez djelovanja. Kroz njezin cijeli rad i život provlači se misao da pasivno čekanje promjena ne donosi rezultate. Jane nas poziva da se uključimo u svijet i pružimo svoj doprinos, koliko god on malen bio. Bez te snage, svijet bi se mogao urušiti. Vlastiti problemi, poput klimatskih promjena i socijalnih nepravdi, bi ga srušili.

Kao što je Jane rekla u knjizi: "Ako izgubimo nadu, gubimo sposobnost djelovanja. Tada postajemo promatrači, a ne sudionici u promjenama."

Ovo je također bio trenutak kada smo u našem Materia Book Clubu razmišljale o tome koliko nas obeshrabri veličina problema s kojima se suočavamo. No, kako nam je Jane pokazala, velike promjene počinju malim koracima.

Janein put prema samoostvarenju.

Kada promatramo život Jane Goodall, teško je ne diviti se. Oduševljava nas njezina hrabrost da slijedi snove u doba kada su se žene rijetko upuštale u znanost i terenski rad. Jane Goodall je, kao mlada djevojka, osjećala snažan poziv – želju da bude u Africi i proučava životinje. Taj poziv bio je više od želje za karijerom. Bio je to unutarnji nagon, gotovo duhovno prosvjetljenje. Usmjerilo ju je prema prirodi i životinjama.

Nakon što je završila školu za tajnice, sudbina ju je odvela u Keniju, gdje je upoznala dr. Louisa Leakeya, poznatog paleoantropologa. Leakey je prepoznao njezin potencijal. Zaposlio ju je kao tajnicu. Potom joj je omogućio da se uključi u istraživanje čimpanzi uz jezero Tanganjika u Tanzaniji.

Kako se čovjek uklapa u ekosustav života na Zemlji.

Tijekom tog rada, Jane je došla do revolucionarnog otkrića: čimpanze koriste alate. David Greybeard, čimpanza koju je promatrala, koristio je grančicu da bi izvadio termine iz termitnjaka. Ovo je otkriće redefiniralo naš pojam o korištenju alata. Smatralo se da je to isključivo ljudska osobina. Ovaj trenutak, kako Jane često ističe, promijenio je i naše razumijevanje životinja i nas samih.

"Ako su čimpanze sposobne za ovakve razine inteligencije," rekla je Jane, "moramo se zapitati što to znači za našu jedinstvenost kao vrste." Ova filozofska refleksija dotiče se ljudske dileme. Što nas čini jedinstvenima? Kako se uklapamo u ekosustav života na Zemlji?

Vrijeme je da se ponovo povežemo sa samima sobom.

Često, gledajući unazad, razmišljamo o vlastitim životnim prekretnicama. Koliko nas prepoznaje te trenutke kada nam život otvori vrata prema samoostvarenju? Možda smo u djetinjstvu imali neki dar. Sanjali smo o njegovu ostvarenju. No, s vremenom, pod težinom svakodnevnih obveza, zanemarili smo ga. Jane Goodall nas podsjeća da je vrijeme da se ponovno povežemo s onim što nas ispunjava.

Prava mudrost: Glava i srce u jedinstvu.

Jane Goodall nas vodi prema dubokom razumijevanju. Prava mudrost nije samo akumulacija znanja. Mudrost je korištenje našeg intelekta. To je razumijevanje posljedica svojih postupaka. Ali, trebamo slušati i svoje srce. Danas se često oslanjamo samo na razum. Zaboravljamo važnost suosjećanja. Ono nas vodi ka ispravnim moralnim odlukama.

Jane piše: "Naša evolucija treba vremena. Nikad nećemo ostvariti svoj puni ljudski potencijal ako nam glava i srce ne budu djelovali zajedno."

Koliko često u životu djelujemo samo glavom? Zanemarujemo intuiciju. Ona nosi mudrost. Kako uskladiti te dvije dimenzije u svijetu koji zahtijeva brzinu i racionalizaciju?

"Prava mudrost," piše Jane, "zahtijeva da mislimo glavom i razumijemo srcem." Mnogi problemi danas, od klimatskih promjena do nepravdi, potječu iz kratkoročne pohlepe i nedostatka empatije prema budućim generacijama. Ovdje dolazimo do dublje povezanosti između osobnog razvoja i očuvanja planeta.

Priroda nas uči otpornosti.

Otpornost prirode je još jedan ključan element Janeine poruke nade. Ona nas podsjeća da priroda, unatoč uništavanju i zagađenju, ima nevjerojatnu sposobnost obnove. Jane često navodi primjer migracije kanadskih ždralova i snježnih gusaka u Nebraski. Ptice i dalje dolijeću svake godine. Dolaze unatoč zagađenju rijeke Platte i uništavanju staništa.

"Unatoč činjenici da smo zagadili rijeku, unatoč tome što su močvare isušene, ptice i dalje dolijeću svake godine," piše Jane. Priroda se obnavlja kad joj damo priliku. To je lekcija za sve nas. Možemo je primijeniti u vlastitim životima.

Snaga malih koraka.

Velike stvari ne moraju uvijek biti istraživanje u divljini. Velika je stvar i pronalazak vremena za sebe. Ili dijeljenje energije s drugima ili jednostavno ustajanje iz kreveta s hrabrošću.

Kako crpiti nadu? Jasni ciljevi, realni planovi i vjera u njih mogu dati smisao svakom napretku. Također, podrška zajednice je važna. Nakon što smo pročitale Knjigu nade, zapitale smo se: “Što možemo učiniti za spas svijeta? Što možemo učiniti za spas nas samih i onih kojima ovaj svijet ostavljamo?”

Svi mi možemo doprinijeti. Naš Materia book club odlučio je posaditi barem jedno stablo. To će biti podsjetnik na važnost ove knjige i života koji diše u njenim rečenicama. To će biti naš podsjetnik da djelujemo. A što vi činite za spas svijeta? Jeste li osvijestili svoju nadu i probudili svoju hrabrost? Spasiti svijet možemo i kroz male geste. To su: poštovanje prema sebi, drugima, hrani, vremenu i zdravlju.

Ponekad je hrabro samo preživjeti dan, nasmiješiti se nekome ili nekoga utješiti pomno odabranim riječima. Svaki korak, ma koliko malen, može biti važan. Otvaranje svog srca daru koji nosimo u sebi prvi je korak ka promjeni – i za to nikada nije kasno.

Jane nas uči da je svatko od nas važan i da svi imamo svoju ulogu u očuvanju života na Zemlji. Imamo moć promijeniti svijet, ali moramo probuditi nadu u sebi i vidjeti da je to moguće.

“A to je nešto uistinu važno: da se ljudima pomogne shvatiti da su važni kao pojedinci. Da svi imaju neku ulogu. Da su rođeni s nekim razlogom.”

Možemo birati kako ćemo živjeti svoje živote – hoćemo li biti oni koji uništavaju prirodu ili oni koji je čuvaju za budućnost. Nadamo se da će svatko tko pročita ovu knjigu, i ovaj tekst, pronaći nadu i odlučnost da poduzme barem jedan korak prema očuvanju našeg planeta. Bilo da se radi o sadnji stabla, smanjenju otpada ili obrazovanju drugih o važnosti očuvanja prirode, svi mi možemo doprinijeti.